DREZNICA

Dobrodošli na moj blog Dreznica



10.01.2010.

ODBRANA DREŽNICE

Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicOtprilike na pola puta između Mostara i Jablanice, u ovo se mjesto ulazi preko, u ratu, jedinog neoštečenog mosta koji spaja dvije obale Neretve, a kojeg su drežnjaci čuvali još od septembra 1991. godine, odnosno od dolaska crnogorskih rezervista tadašnje JNA u Mostar. S pravom se može reći da odbrana ovog strateški značajnog prostora predstavlja jedan od najsvjetlijih primjera kako se BiH treba braniti. Ovaj gostoljubiv narod na vrijeme je osjetio opasnost koja ga je čekala. "Sokolovi" kako popularno zovu drežnjake, ne bi to bili da se odmah nisu organizirali. Narod se na poćetku naoružavao kako je znao i umio. 
Već u maju '92. godine Drežanjski bataljon je brojao oko 500 prilično opremljenih boraca. To je bio rijedak primjer na ovim prostorima. Još aprila 1992. godine bataljon je djelovao u sastavu tadašnje teritorijalne odbrane. Devetnaestog istog mjeseca, hrvati napuštaju ovu jedinicu i organiziraju samostalnu satniju HVO-a. Od tada su počeli problemi, koji su 9. maja 1993. godine oko 5 sati ujutro kulminirali krvavim sukobima. 

Image and video hosting by TinyPicPrije toga 16. augusta '92. godine Drežanjski bataljon je iz stožera HVO-a u Mostaru dobio ultimatum da se stave pod komandu HVO-a ili da predaju oružje, što su drežnjaci jednodušno odbili. Uslijedili su razni pritisci hrvatske strane, od blokade puteva, legitimisanja i maltretiranja na punktovima, nedozvoljavanje dovoza hrane u Drežnicu i prijetnji fizičkim likvidacijama. Pokušaj isticanja šahovnice i uvođenje hrvatske škole u Drežnici nisu prošli jer se drežnjaci nisu dali pokoriti. Samostalni Drežanjski bataljon 5. septembra 1992. godine ulazi u sastav Prve mostarske brigade; a pritisci HVO-a postaju još žešči. Tada je već bilo očito da će do otvorenih sukoba kad-tad doći.
Image and video hosting by TinyPic   Image and video hosting by TinyPicAprila 1993. godine počinju i oružane provokacije HVO-a i HV, koji su Drežnicu počeli stavljati u okruženje. Na inicijativu evropskih posmatrača predstavnici bataljona odlaze na razgovore u stožer HVO-a u Mostaru, ne bi li se postojeći nesporazumi i problemi nekako na miran naćin izgladili i riješili. Međutim, bila je to obična lakrdija s obzirom da se u vojnoj arhivi čuva zapovjed HVO-a o napadu na Drežnicu. Na njega se nije dugo čekalo. Žestok napad ovih postrojbi, sa neviđenom artiljerijskom pripremom, uslijedio je istovremeno sa napadom na Mostar, 9. maja 1993. godine, u ranu zoru. Najveći previd bio je u agresorovoj vojnoj procijeni da drežnjaci nisu u stanju pružiti neki jači otpor, te im se to žestoko osvetilo. Tog dana Drežnica je bila sva u dimu i pod artiljerijskom vatrom ali nije poklekla.

Image and video hosting by TinyPicI 16. augusta iste godine postrojbe HVO-a i HV pokušale su da osvoje Drežnicu ali i taj napad je uspiješno odbijen. Još teže borbe bile su polovinom decembra1993. godine. Nekoliko dana, počevši od 13. pa sve do 24. tog mjeseca, smjenjivali su se neprijateljski napadi. Na slobodne prostore Drežnice napadalo je istovremeno nekoliko brigada HVO-a i HV. Ali i ova neprijateljska ofanziva je slomljena. Presudila je hrabrost i vještina boraca kao i jednodušna odluka naroda da se izdrži do posljednjeg. U svoj toj nemoći neprijatelj je neprestano granatirao sela, rušio kuće i ubijao civile. Duže od pet mjeseci, u uvjetima totalne blokade, stanovnici Drežnice odolijevali su ustaškim napadima...

Image and video hosting by TinyPic14. septembra 1993. godine, uveće, počele su borbe za deblokadu Drežnice. Prve informacije sa ovoga dijela ratišta bile su ohrabrujuće: naši su na više pravaca probili linije HVO-a, zauzeli Golubić a i dijelove planine Medvjed. Čitavu noć su trajala ratna dejstva. Borbe se vode i 15. septembra i naši uspijevaju da odbace bojovnike od rijeke Drežanjke do repetitora na Jelicama, na vrhu planinskog vijenca. Armija BiH odmah uspostavlja nove linije odbrane, koje će poslije poslužiti za daljnja borbena dejstva. Kada je već bila razbijena opsada i kada je izgledalo da smo blizu velike pobjede, sa višeg komandnog nivoa je došla naredba o obustavljanju ofanzivnih dejstava i o mogućnosti potpisivanja primirja. Tako je definitivno prekinuta operacija "Neretva '93" i propuštena prilika da se oslobodi i Mostar a i veći dio Hercegovine... 
Prije a i poslije primirja između Armije BiH i HVO-a, borci Drežanjskog bataljona su
učestvovali u nizu akcija i operacija protiv srpske vojske na planinama Prenj, Velež, Igman, Treskavica kao i na drugim BiH ratištima...  Mnogi od njih su za slobodu dali živote i postali šehidi ili su zbog teškog ranjavanja ostali vječni invalidi.Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPicImage and video hosting by TinyPic

        
10.01.2010.

DREŽANJSKE USTANOVE, UDRUŽENJA I ORGANIZACIJE

10.01.2010.

NA VRAT NA NOS O SVEMU I SVAĆEMU

10.01.2010.

ETNO-SOCIJALNI OKVIRI ŽIVOTA STANOVNIŠTVA DREŽNICE

OPŠTE ODREDBE

Pristupajući ekipnom radu na obradi etnološke problematike područja Drežnice, bili smo u prilici da prvi put svoja istraživanja usmjerimo na socijalnu tematiku. S obzirom da se radi o terenu koji sa etnološkog stanovišta nije do sada obrađivano, a s drugih aspekata samo sporadično, sam pristup istraživanju zahtjevao je primjenu svih raspoloživih tehnika i metoda, uz nužno sužavanje interesa, kako po pitanju obrade problematike, tako i cilja samih istraživanja. Ovo »sužavanje« je išlo u smislu dobijanja krajnje i koliko-toliko zaokružene slike društvenog života stanovnika Drežnice, posmatranog kroz istorijsku prizmu, kao i prizmu relacija prema opštim društvenim kretanjima. Geografski, politički i kulturni okviri ovog kraja, kao i odlike stanovništva, karakteristike su nužno podložne valorizacijama koje je društveno-istorijski razvoj uslovljavao, jer istorijske promjene mijenjaju unutrašnju povezanost i razlike prema okolini. Pri tom, nužno izvršena kulturna zaokruživanja na površinu su izbacila mnoge oblike recenzija, kao odraz minulih vremena i tadašnjih odnosa. S toga smo u obzir uzeli još jedan bitan element u domenu društvenog, a to je relacija prema tradiciji. Ovo je podrazumjevalo i ubikaciju savremenih kretanja, pri čemu smo vodili računa da i ovaj aspekt posmatranja podvedemo pod osnovni vid pitanja: MIKRO (društvena sredina koja se ispituje sa svim promijenama u njoj) u odnosu na MAKRO (tj. institucionalizovani društveni milje višeg nivoa), što podrazumijeva i retroaktivne uticaje između, uslovno nazvano, mikro i makro promjena.

U nedostatku pisanih, istorijskilh izvora i više se oslanjajući na usmenu tradiciju, koja i ne dopire puno unazad, nismo bili u mogućnosti da dublje ulazimo u rekonstrukcije pojedinih vidova društvenog života, a naročito ne u njegovu cijelinu. Ovde je bitnu ulogu odigrala vremenska ograničenost terenskog rada, jer bi kako za prikupljanje same «građe«, tako i za kontinuirano valorizovanje prikupljenih podataka bilo neophodno znatno duže boravljenje i neposredniji kontakt, u mnogim stvarima potpuno prijateljski, i neizostavno mnogo sistematičniji zahvat uz znatno veći broj, uporedljivih i marljivih podataka. Kao faktor uticaja, vremenska ograničenost se negativno odrazila i na rad u arhivima, a oni su se, bar u ovom slučaju, pokazali kao veoma vrijedni izvori raznovrsnih i u domenu društvene problematike upotrebljivih podataka.
Kako su pojave iz domena društvenog podložne stalnim i brzim promjenama, veoma je teško, u toku i nakon istraživanja, povući neke granice, izvući krajnje i neopozive zaključke. Ovim ne želimo negirati mogućnost sagledavanja prošlih stanja i razvoja pojava, ali smatramo da je, zbog prethodno navedenih karakteristika ove materije, opravdano prići joj kombinujući metode, i strukturalno. Gledano sa današnjeg stanovišta kako na stanje etnološke nauke, tako i sveukupnih društvenih kretanja kod nas (što je sve prisutno već duži niz godina), mislimo da bi ovakvim pristupom, prije svega, usmjerili pažnju i na aktuelne društvene probleme. Uostalom, i sami smo svjedoci da je sve više grupa koje nisu povezane samo biološko-nacionalnim vezama već i takvim koje su na drugim nivoima društvene strukture.

UVOD

Da bi se i u najgrubljim crtama sagledale odlike kulture stanovništva Drežnice, neophodno je ovde naznačiti, u širem smislu, karakteristike društvene sredine. Ovaj širi smisao podrazumjeva neophodni ambijent, tj. pitanja morfologije stanovanja i naselja, privrednih karakteristika i komunikacija. Ovaj je ambijent, opet, naslovljen geografskim i klimatskim odlikama, i to nekada u daleko većoj mjeri nego što je to danas. Istorijski posmatrano ovi su parametri bili podložni valorizacijama iz kojih se oformio jedan milje društvenih funkcija, u smislu skupa socijalnih elemenata, prisutnih u stvaranju materijalne osnove i duhovne nadgradnje. Različiti odnosi intergrupnog i interpersonalnog nivoa izraženi su u ovom miljeu kroz društvene procese, tj. kroz pitanja karaktera stanja, razvoja i opšte dinamike.
Socijalni elementi, kao što su interitorijalna i eksteritorijalna ponašanja i aktivnosti, zatim moral i religioznost, tvore osnovni okvir praćenja pojava u domenu društvenog. Ovde ulaze i karakteristike organizacije (uprave i prava) na različitim nivoima (porodica, selo), gdje je naglasak na tradicionalnim i administrativnim formama, na njihovom uklapanju i preplitanju.
Dolina rijeke Drežanjke, koja središnjim djelom teče kroz duboki kanjon, relativno je gusto naseljena u nizu manjih seoskih skupina, koje generalno možemo posmatrati kao Gornje i Donje Selo, tj. Gornju i Donju Drežnicu. I tradicionalna, lokalna podijela stanovništva slijedi ovaj princip, pa se stanovništvo Gornjeg Sela i danas naziva »Vrhpoljci«, a Donjeg Sela »Donjesevci«. Komunikacijski je ovaj prostor usmjeren u pravcu istok-zapad, tj. ušće Drežanjke u Neretvu - zaselak Draga, te Karamanovi klanci i dalje prema kraškoj visoravni oko jezera Blidinje. Omeđena sa sjevera masivom planine Čvrsnice, a s juga planine Čabulje, dolina Drežanjke tako prirodno ima naznačeni glavni komunikacijiski pravac, presječen na istoku rijekom Neretvom.
Kvalitativno novu komunikaciju ovako omeđena dolina dobija tek izgradnjom pruge uskog kolosjeka dolinom Neretve i otvaranjem željezničke stanice «Drežnica stara» na ušču Drežanjke u Neretvu. Od tog vremena počinju izraziti fluktuirajući procesi.
Geografsko-klimatski okvir prestaje da bude glavna odrednica privrednih odlika, jer političko-ekonomski faktori direktnije utiču na promijene tradicionalnih društvenih formi, naročito nametanjem robno-novčanih odnosa. Pojave u okviru društvenih procesa na nivou sela, tj. svih sela i zaseoka u dolini Drežanjke, poprimaju tada nove funkcionalne oblike, a to se može pratiti kako na nivou unutarseoskih i vanseoskih odnosa, tako i na nivou odnosa unutar ustanova braka i porodice. Drugim rijećima, institucionalizovana ekonomija svojim ekspanzionističkim ustrojstvom, i u ovoj do tada prilično izolovanoj oblasti počinje da inicira mnogostruke promjene. Generalni sukob tradicionalnog i administrativnog zahtjeva takav pristup koji omogućava da se kroz savremene refleksije dopre do principa po kojima se ovi nivoi društvenih uticaja međusobno prožimaju i uklapaju, kako ih i na koji način seoska sredina prihvata, te kako im se prilagođava.
Ova prožimanja i uklapanja vršena su etapno, shodno konkretnim društveno-istorijskim prilikama, a promjenjeni društveni uslovi izazivali su kod ljudi, brže ili sporije, i svijest o etničkoj pripadnosti. Naime, Drežnica je danas binacionalna sredina, koja je tokom dužeg istorijskog perioda prolazila kroz razvojne faze, iz kojih je proizašla upravo takva etnička nivelacija - heterogeni etnički sastav stanovništva. Tako prema starom popisu većinu stanovnika čine Muslimani i njiih je 2480, dok je Hrvata 241. Od starijih ljudi u Drežnici saznali smo da se krajem prošlog vijeka među stanovništvom Drežnice jos nije naglašavala nacionalna, već samo konfesionalna pripadnost. Prema ovim informacijama naglasak na nacionalnoj pripadnosti je novijeg datuma, počeci datiraju iz vremena nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, te se intenziviraju u razdoblju između dva Svijetska rata. Deklarisanje po nacionalnom principu još uvijek ne zanemaruje i konfesionalnu pripadnost, pa se od starijih ljudi mogu čuti izrazi Turčin, Balija, za Muslimane Bošnjake i Vlaj, Vlah za Hrvate katolike. Ovi, svakako stariji nazivi, poznati i iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, u suštini su označavali konfesionalnu pripadnost tokom turskog perioda, dok u današnjoj svijesti Drežnjaka imaju primjesu pogrdnoga.
Etnička i konfesionalna heterogenost nije bila presudan činilac pri socijalnom raslojavanju stanovništva Drežnice, već je to bio ekonomski i, u njegovom sklopu, imovinsko-pravni faktor. Naime, različita nacionalna pripadnost nije Drežnjacima bila prepreka da pod pritiskom ekonomskih zahtijeva stupaju u direktne imovinsko-pravne odnose, te ima indicija da su društveno-ekonomski odnosi već u turskom periodu imali lokalno-klasno obilježje na osnovu vlasništva nad zemljom. Konfesionalna podvojenost stanovništva Drežnice drugačije se, međutim, manifestovala na drugim nivoima društvenih odnosa (ustanova braka, npr.), pri čemu je zadovoljavanje interesne situacije slijedilo princip zadovoljavanja užih interesa unutar jedne ili druge konfesije, odnosno naroda.
Odlike ovog stanovništva pokušali smo prikazati kroz područje socijalne slojevitosti, bazirane na ekonomskoj diferencijaciji, kao bitnoj odrednici koja je uticala na karakteristike društvenih funkcija, pri čemu, prije svega, mislimo na kontakte intergrupnog i interpersonalnog nivoa. Naime, danas nije sporno da je društvena slojevitost, a prije svega klasna struktura, jedan od osnovnih oblika socijalne diferencijacije ljudi.




KALENDAR

<< 01/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31


LOGO BLOGA

DREZNICA


MOJI PRIJATELJI

-


BROJAČ POSJETA:




Online




TV PROGRAMI




Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic











Image and video hosting by TinyPic



Dreznica video:











BROJAČ POSJETA

6420


sekundi